uvjeriti

uvjeriti
ùvjeriti (se) svrš. <prez. -īm (se), pril. pr. -īvši (se), prid. trp. ùvjeren, gl. im. uvjerénje>
DEFINICIJA
1. (koga) dokazati kome istinitost, pravilnost čega, učiniti da tko povjeruje u što
2. (se) dobiti, naći potvrdu, siguran dokaz, svjedočanstvo za što, ispitivanjem što potvrditi, osvjedočiti se; uvidjeti
ETIMOLOGIJA
u- + v. vjera

Hrvatski jezični portal. 2014.

Игры ⚽ Нужен реферат?

Look at other dictionaries:

  • ùvjeriti — (koga, se) svrš. 〈prez. īm (se), pril. pr. īvši (se), prid. trp. ùvjeren, gl. im. uvjerénje〉 1. {{001f}}(koga) dokazati kome istinitost, pravilnost čega, učiniti da tko povjeruje u što 2. {{001f}}(se) dobiti, naći potvrdu, siguran dokaz,… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • uvjerenje — uvjerénje sr DEFINICIJA 1. <gl. im.>, v. uvjeriti 2. mišljenje koje se temelji na vjerovanju da je što istinito, pravilno, pravedno; izgrađen pogled na što; shvaćanje [uvjerenje u ispravnost čega] 3. (stečena) sigurnost u što [biti u… …   Hrvatski jezični portal

  • osvjedòčiti se — svrš. 〈prez. osvjèdočīm se, pril. pr. īvši se, prid. trp. osvjèdočen〉 uvjeriti se u što na primjeru, tako da se vidi svojim očima ili uvaži dokaze; uvjeriti se u što kao svjedok, biti svjedokom čega …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • uvjerénje — uvjerénj|e sr 1. {{001f}}〈gl. im.〉, {{c=1}}v. {{ref}}uvjeriti{{/ref}} 2. {{001f}}mišljenje koje se temelji na vjerovanju da je što istinito, pravilno, pravedno; izgrađen pogled na što; shvaćanje [∼e u ispravnost čega] 3. {{001f}}(stečena)… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • razuvjeriti — razùvjeriti (koga, što, se) svrš. <prez. īm (se), pril. pr. īvši (se), prid. trp. razùvjeren> DEFINICIJA 1. dokazati kome pogrešnost onoga u što vjeruje 2. (se) uvjeriti se u protivno, u pogrešnost onoga u što se vjerovalo (ob. u tvrdnjama) …   Hrvatski jezični portal

  • osvjedočiti — osvjedòčiti se svrš. <prez. osvjèdočīm se, pril. pr. īvši se, prid. trp. osvjèdočen> DEFINICIJA uvjeriti se u što na primjeru, tako da se vidi svojim očima ili uvaži dokaze; uvjeriti se u što kao svjedok, biti svjedokom čega ETIMOLOGIJA o… …   Hrvatski jezični portal

  • uvjerljiv — uvjèrljiv prid. <odr. ī> DEFINICIJA 1. koji uvjerava, koji umije, može uvjeriti [uvjerljiva ličnost] 2. utemeljen na realnosti; očigledan, opipljiv [uvjerljiv dokaz] ETIMOLOGIJA vidi uvjeriti …   Hrvatski jezični portal

  • blefírati — (blȅfati) žarg. dv. 〈prez. blèfīrām, pril. sad. ajūći, pril. pr. āvši, gl. im. ānje〉 1. {{001f}}razg. nastojati drugoga uvjeriti/uvjeravati u svoje samopouzdanje, prikazati/prikazivati se jakim bez pokrića 2. {{001f}}žarg. (za)prijetiti praznom… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • blı̏c — m 〈N mn blìcevi〉 reg. 1. {{001f}}munja, grom [(uhvatiti, dobiti) na ∼, žarg. nešto provesti, uvjeriti, prevariti na brzinu; uhvatiti na brzinu, uhvatiti »na hladnu krv«] 2. {{001f}}bljesak, sijevanje, sjaj 3. {{001f}}tehn. a. {{001f}}dodatak… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

  • grȁh — m bot. jednogodišnja biljka (Phaseolus vulgaris) iz porodice leptirnjača (Papilionaceae), jajolika zrnata ploda u ovojnici (mahuni), važna namirnica u našim krajevima; bažul, bažulj, fažol, fìžōl, pasulj ∆ {{001f}}slani ∼, {{c=1}}v.… …   Veliki rječnik hrvatskoga jezika

Share the article and excerpts

Direct link
Do a right-click on the link above
and select “Copy Link”