Vasilij

Vàsīlij (Vasílij)

DEFINICIJA

1. v.

2. ime dvojice bizantskih careva (9, 9—10. st.), trojice moskovskih velikih knezova (14—15, 15, 15—16. st.) i jednog ruskog cara (17. st.)

3. I (812—886), bizantski car, rodonačelnik tzv. makedonske dinastije, izvršio reforme zakonodavstva, učvršćuje bizantski autoritet u Bugarskoj i J Italiji; 867. šalje flotu u pomoć Dubrovniku koji je bio pod opsadom; za njegove vlasti Bizant doživio značajan politički uspon i kulturni procvat

4. II (957—1025), bizantski car, sređivao unutarnju politiku i pokoravao osiljene velikaše; za njegove vlasti Bizantsko carstvo obuhvaća najveći teritorij, od Jadrana do Armenije i od Eufrata do Dunava; tzv. makedonska renesansa

5. Dimitrijevič (1371—1425), moskovski veliki knez, proširio kneževinu i Moskva se za njegove vladavine razvija u općeruski kulturni centar

ONOMASTIKA

m. os. ime (svetačkoga podrijetla, uglavnom pravosl.); isto: Bàzīlije (Bazílije) (← lat. Basilius), Vàsīlije; hip.: Vȁsko, Váso

pr.: Vásev (Sesvete, Zagreb), Vásić (840, Zagreb, Rijeka, Požega, Pula, Delnice, I Slavonija), Vàsik (Kutina, Novska), Vasilèvskī (Zagreb, Slavonski Brod), Vàsilić (290, Slavonski Brod, Primorje, Zagreb), Vàsīlj (330, I Slavonija, Zagreb, sred. Dalmacija), Vàsīljev (Vukovar, Baranja, Osijek), Vasíljević (1070, Sisak, Podravska Slatina, Vukovar, Dvor, Nova Gradiška), Vasiljèvskī (Zagreb, Donji Miholjac), Vȁsko (Novska, Sesvete), Vȁsković (Dubrovnik, Karlovac), Váso (Đurđevac), Vȃsović (Zagreb, sred. Dalmacija, Krk)

top. (naselje): Vásine Lȃze (Požega, 34 stan.)

ETIMOLOGIJA

grč. Basíleios: kraljevski