brat

brȁt m <zb. brȁća>

DEFINICIJA

1. muškarac drugoj osobi koja je rođena od istih roditelja, rođeni brat, pravi brat (za razliku od polubrata, koji je od jednog zajedničkog roditelja)

2. term. pripadnik neke organizacije prema drugim pripadnicima (vjerskog reda, sokolske organizacije, slobodnih zidara); subrat

3. kat. redovnici u međusobnom obraćanju

4. pren. prijatelj, drug

SINTAGMA

brat od strica reg. [i] (+ srp.)[/i] bratić, kuzen;

brat po majci polubrat, onaj koji je rođen od iste majke, ali ima drugoga oca;

brat po mlijeku onaj kojega je dojila ista žena;

brat po ocu polubrat, onaj koji je rođen od istoga oca, ali ima drugu majku;

brat po vjeri onaj koji je iste vjere, suvjernik;

mokri brat/vinski brat pijanac, ispičutura, koji rado pije (vino) preko mjere;

rođeni/pravi brat, opr. polubrat;

topli brat žarg. iron. homoseksualac;

veliki brat (Veliki Brat) pov. ideol. iron. SSSR u odnosu na druge zemlje socijalističkog lagera (do kraja 1980-ih)

FRAZEOLOGIJA

brat bratu po slobodnoj procjeni pošteno, onako kako bi brat dao bratu, po najmanjoj cijeni i pošteno [to vrijedi brat bratu pet stotina kuna];

brat bratu to je... kao što bi se reklo ili uredilo među braćom, tj. široke ruke i ne gledajući na sitnicu u mjeri, otprilike najmanje toliko koliko se kaže, u najmanju ruku [to vrijedi brat bratu sto milijuna; ima odavde do grada brat bratu dva sata hoda];

(moj) brate poštapalica ili riječ za pojačavanje u familijarnom tonu bez obzira na to obraća li se sugovornik na »ti« ili »vi« [znam, brate, ali pretjerali ste u vašim savjetima];

dva brata uboga (jedan vodi drugoga) općenito ocjena ili opis odnosa u kojem se nalaze nesposobni saveznici, siromašni kompanjoni u poslu i sl.;

(kažem ti i sl.) kao brat bratu iskreno, bez uvijanja, bez okolišanja, najiskrenije [kažem ti kao brat bratu ostavi se gluposti i uozbilji se];

nekome rat nekome brat u ratu netko strada, a nekome je još bolje (obogati se);

(ne govori) ni rođenom bratu nikom ne govori, ovo je u najvećem povjerenju

ONOMASTIKA

m. os. imena (narodna): Brȁslav, Bràtimil, Brȁtimīr, Bràtislav, Bràtivōj, Brȁtoljūb, Bràtomil, Bratòneg (Bratònjeg), Bràtorad, Bràtoslav, Mȉlobrat i sl.; hip.: Bȁja, Bràtan, Brȁtić, Brájko, Brȁtko, Brȁtoš i sl.

pr. (uglavnom od brajo, brat, bratanac, ali i brale; v. bale i baja): Bȃjči (I Slavonija), Bàjčić (230, Krk, Primorje), Bajčínovci (Pula, Baranja, Zagreb), Bàjević (100, Baranja, Slavonija), Bájić (2600, Zagora, Kordun, Lika), Bájković, Bájo (110, J Hrvatska), Bàjović (Virovitica), Bàlen (1130, Lika, Primorje, Slavonija; v. i Valentin), Balénović (570, Lika, Slavonija), Bàtičić, Bàtīnković, Bracánović (110, Hvar), Bràčanov (110; Šibenik), Bràčevac (Slavonija), Bràčević (Krapina, Zagorje, Benkovac), Brȁčić (470, S i sred. Dalmacija), Brȁčko (347; Međimurje, Podravina), Brȁčūlj (Sinj, Split), Bráje, Bràjec, Brajénović (120, Banovina), Brȃjević (170, sred. i J Dalmacija), Bràjica (Drniš), Bràjičić (Split, Vukovar, Korčula), Brájić (Slavonija, Istra), Brájilo (Drniš), Brȃjko (210, Buje, Slavonija), Brájković (Brȃjković) (3100, posvuda), Brájnović (210, Rovinj, S Dalmacija), Brájo (Čazma, Prigorje), Bràjović (Dubrovnik, Rijeka, Turopolje), Brȃjša (Zagreb), Bràjuha (Istra), Brálić (1350, sred. Dalmacija, Zagora), Brálo (sred. Dalmacija, Vinkovci), Bràšić, Bràtančak, Bràtanić (150, Hvar), Bratánović (110, Đurđevac, Slavonija), Bràtec (Đurđevac, Đakovo), Bràtek (Posavina), Bratíčević (Dubrovnik), Bràtičić (Istra), Brátić (565, čitava Hrvatska), Bràtina (Ozalj, Zagreb i okolica), Bratínčević (100, Kaštela, Split, Trogir), Brȁtko, Brȁtković (480, Zagorje), Brȁtok, Brátonja (Rijeka, Osijek), Bràtoš (Dubrovnik, Samobor, Turopolje), Bràtošić, Brȃtović (420, Istra, Primorje), Bràtuša (104, Međimurje, Zagorje)

ETIMOLOGIJA

prasl. i stsl. bratrъ (rus. i, polj. brat) ← ie. bhreh₂tēr (lat. frater, skr. bhrātā)