dati

dȁti (koga, što, komu što) svrš. <prez. dȃm/dádem/dȁdnēm, pril. pr. dȃvši, imp. dȃj, aor. dȁdoh (2. i 3. l. dȁde), prid. rad. dȁo, prid. trp. dȃn/dȃt>

DEFINICIJA

1. uručiti iz ruke u ruku, prepustiti kome što, predati; podati

2. a. uroditi, donijeti plod (o voćki itd.) b. proizvoditi ili donositi kao konačan rezultat što [svijeća daje loše svjetlo]

3. prirediti predstavu [dali su Porina]

4. (se) a. (+ gl.) biti podatan za rukovanje, ne opirati se obradi, radnji ili oblikovanju [dade se otvoriti; dade se izglačati, opr. ne dati se] b. postati gore [dalo se na zlo]

5. (+ gl.) povjeriti komu da što učini, povjeriti komu da izvede posao ili što popravi [dati popraviti aparat; dati okrečiti zid]

6. (se komu) a. prepustiti se čijem utjecaju, podrediti se kome [ne daj se tim ljudima da te oni vode] b. razg. podati se, voditi ljubav s kim (o ženskoj osobi)

7. a. izreći, ponuditi [dati oprost; dati blagoslov] b. obvezati se [dati riječ]

8. učiniti, napraviti [dati poljubac]

FRAZEOLOGIJA

daj Bože izražava želju da se što dogodi;

dajem glavu siguran sam, jamčim;

daj, molim te (dajte, molim vas) u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika, u zn. nemoj, molim te, neće biti, malo pretjeruješ i sl. (u zn. ograđivanja);

daj što daš 1. (u izravnom obraćanju) pristajem na ono što daješ (ob. o cijeni koja se može postići) 2. (općenito o čemu) to je mali izbor; zadovolji se s malim; što ima ima, što nema nikome ništa;

dalo mu krila ohrabrilo ga;

dalo mu u glavu 1. pretjerano se zagrijao za što, poludio za čim, uvrtio u što 2. zavrtjelo mu glavom, zaludjelo ga, poludio je od toga, uvrtio je u to;

dati dušu iscrpsti se, istrošiti, izrabiti se;

dati glasa (od sebe) javiti se, izjasniti se;

dati glavu položiti život, uložiti vrlo mnogo (u što);

dati (podvaliti) kome rog za svijeću prevariti, podvaliti;

dati košaru 1. odbiti čiju ponudu 2. prekinuti vezu (ob. ljubavnu);

dati krv dobrovoljno ustupiti vlastitu krv zdravstvenim ustanovama;

dati na znanje javno saopćiti, objaviti, reći;

dati petama vjetra iron. pobjeći, umaći, umaknuti;

dati (časnu, poštenu) riječ jamčiti čašću i svojom riječju, usp. dati (7b);

dati se (na što) posvetiti se čemu, predati se čemu, intenzivno se baviti ili početi baviti čime;

dati sve od sebe učiniti sve što se može;

dati zauvijek (u izražavanju djece razlika prema »samo malo dati«, dati »tek da se vidi«); darovati, dati (bez vraćanja onoga što se dobilo);

ne dati na koga ne dopustiti da tko kome prigovara i sl. [ona ne da na brata ni riječ];

ne dati na se biti previše osjetljiv na najmanji prigovor, ništa si ne dati prigovoriti, ne dati ni najmanje reći protiv sebe;

ne dati se (ne dam se itd.) opirati se (utjecaju vlasti, sili, starosti, smrti);

tko će dati (čega, što) (pitanje koje ne traži odgovora) nema, ne može se pronaći, nije moguće doći do toga [za gradnju treba novaca, tko će dati]

ONOMASTIKA

m. os. imena (tvore se od imp. ili participa osnove): Dàjmir zast., Dȁmīl (Dámil), Dȁmīr (Dámir), Dànimīr, Dànislav, Dȁslav zast.; ž. os. imena: Dàjmira, Dàmira, Dàmīrka

pr.: Dámir (Omiš), Dȁtković (150, Pag, Primorje)

ETIMOLOGIJA

prasl. i stsl. dati (rus. dat', polj. dać) ← ie. *deh₃- (lat. dare, grč. didoȗnai)